Bez obzira na sve, čini se da će Švajcarska zadržati stabilnost i dalje nastaviti da razvija ekonomiju u doglednoj budućnosti, ali njena čvrsta povezanost sa Evropskom unijom neće je učiniti nezavisnom i nedodirljivom u procesu globalnih promena sa kojima se svet trenutno suočava.
Domaćom politikom će se i dalje voditi debate između pro EU snaga i EU skepitka, a negde između te dve opcije upravo se i očekuje da Švajcarska politika i ekonomija nađe svoje mesto.
Očekuje se da rast Švajcarske blago oslabi tokom 2016 i da bude ispod prvobitno projektovanih 2%, ali je skoro sigurno da se njena ekonomija neće suočiti sa recesijom, pa se bi trebalo da ostane dugoročno stabilna.
Naime, i pored jakog franka u odnosu na EUR i većinu svetskih valuta, u Švajcarskoj se očekuje rast BDP-a od 1.2% u 2016 naspram 0,8% u 2015. godini, ali rizik od globalnih potresa i eventualne globalne krize koja bi uticala na domaću valutu i bankarski sistem stavlja veliku rezervu na izraženu projekciju rasta.
Stručna javnost se slaže oko jednog: Nema izgleda da Švajcarska potone u recesiju, bar ne u skorije vreme, iako se očekuje da će CHF ostati snažan i u narednom periodu. Tako na primer veliki broj izvozno orjentisanih kompanija svoju robu obračunava i fakturiše u US dolarima i Eurima, na koji način uspeva da prevaziđe “problem jakog franka”.
Domaća valuta je ojačala u odnosu na Evro 56% od 2007. godine, ali ukoliko ne bude većih globalnih poremećaja odnos dve valute bi se trebao ponovo iznivelisati na duži rok u skladu sa tržišnim kretanjima.
Negativne prognoze između ostalog tiču se stope nezaposlenosti, koja je u 2015. bila na nivou 3.3%, da će biti povećana do 3.7% u 2016. Godini. Iako manji procenat zaposlenih na prvi pogled može uticati na smanjenu potrošnju, drugi faktori poput projektovanog rasta zarada od 0.5%, stopa inflacije od 0%, kao i niske cene kredita i bankarskih proizvoda upravo podstiču ljude da troše više, pa se očekuje da će i rast potrošnje u 2016% godini biti 1%.
Neizvesnost prati i ponos Švajcarske – industriju satova, ne samo zbog smanjene konkurentnosti domaće privrede u robnoj razmeni sa inostranstvom, već i zbog tendencije širenja prodaje “smart” časovnika unutar iste ciljne grupe stanovništva. Budući tehnološki razvoj i ekonomska situacija biće definitivno veliki izazov ovoj grani industrije.
Usled novonastalih okolnosti vezanih za globalnu krizu i snažan franak, prethodno dugoročno projektovani godišnji rast od 2% smanjen je najpre na 1.8% do 2020, a zatim na 1.6% do 2030 godine. Iako je rast BDP-a u 2015. bio 0.8%, ekonomska situacija i uslovi poslovanja u budućnosti bi trebalo da budu lakši, a eventualne valutne krize u budućnosti SNB će rešavati intervencijom na tržištu odnosno kupovinom stranih valuta.
U narednih nekoliko godina Centralna Banka Švajcarske ne bi trebalo da značajno poveća kamatne stope, tako da projekcije su da će se kamate kretati od -0,75% koliko iznose danas, pa do -0,25%.
CHF bi trebao postepeno jačati u odnosnu na Američki dolar usled inflatornih očekivanja u SAD nakon podizanja kamatnih stopa, pa se predviđa da će kurs već 2020 godine biti 0,60 CHF za 1 USD.
APROKSIMATIVNA PROGNOZA DO 2030
U narednih 15 godina promeniće se trend zapošljavanja u smislu što će jedan od osam radnika biti zaposlen u sektoru pružanja zdravstvenih usuga, a jedan od šest u industriji. Očekuje se oko 200.000 novih radnih radnih mesta u zdravstvu, do 2030 godine, a istovremeno u istom periodu smanjenje broja radnika u industriji za oko 100.000. Informacione tehnologije će trebati dodatnih 60.000 radnika, a oko 70.000 će biti potrebno u menadžmentu i konsaltingu.
Autimatizacija poslova i nove tehnologije čine svoje, tako da će mnoge pozicije koje su danas zastupljene u industriji neminovno nestati, a što će doneti nova iskušenja i zahtevati dugoročnu stategiju za prevazilaženje problema naročito sa kadrovima nekvalifikovanim za nova radna mesta.